Pitanje s kojim smo se vrlo vjerojatno, barem jednom u životu, zapitali jest: “Zašto sam uopće kupio ove stvari?”. Takve situacije u velikoj mjeri upravo uzrokuje neuromarketing, inovativne metode koja istražuje kako naš mozak reagira na različite marketinške strategije. Jedan od vrlo utjecajnih marketingaša u tom području jest, Martin Lindstrom, koji je znatno doprinio razumijevanju ovog pristupa kroz svoju knjigu “Buy-ology”, koja je radikalno promijenila percepciju marketinga i osvojila brojne nagrade, uključujući i priznanje kao jedna od top 5 marketinških knjiga ikad napisanih.
U kontekstu neuromarketinga, uz Martina, vrijedi istaknuti i Davida Ogilvya, poznatog stručnjaka za marketing, koji je svojim riječima “Ljudi ne razmišljaju kako se osjećaju, ne govore što misle i ne djeluju prema onome što kažu” jasno istaknuo značaj neuromarketinga i njegovu neophodnost u poslovnom svijetu. Kao što nas je i povijest učila, fokus je nekada bio na proizvodnji i samom proizvodu, dok se danas više pažnje posvećuje potrebama, željama i preferencijama potrošača, umjesto na masovnu proizvodnju i transakcije. Nastavno na to, neuromarketing igra ključnu ulogu u razumijevanju potrošača kroz različita istraživanja, koristeći se pritom napretkom tehnologije koji nas okružuje. Kao i svaki aspekt marketinga, i neuromarketing je imao veliki doticaj s tehnologijama. Neke od najpoznatijih su medicinski uređaji poput fMRI (funkcionalne magnetske rezonance) i EEG (elektroencefalografije), te fMRI nameće kao vodeća metoda za pružanje uvida u funkcionalne aktivnosti mozga. Od primjera primjene tehnologija, ističe se i praćenje pokreta očiju i mjerenje znojenja tijekom kupovine samo su neki od primjera kako tehnologija pomaže neuromarketingu. Danas su čak i prodajna mjesta dizajnirana tako da potiču kupovinu određenih proizvoda, a trikovi poput isticanja sniženih cijena tijekom rasprodaja potiču potrošače na kupnju, što neki smatraju nepotrebnim troškom.
Jasno je da zanemarivanje marketinga dovodi do gubitka konkurentske prednosti, ali i do manjka pozitivnih poslovnih rezultata. Samim time, uvođenje neuromarketinga, pokazalo se kao vrlo efektivan potez, no velika prepreka u njegovoj primjeni su enormna financijska ulaganja, koja si mogu priuštiti samo velike i razvijene kompanije. Ipak, s razvojem tržišta, postaje jasno da će kompanije, usprkos visokim troškovima, trebati početi primjenjivati neuromarketing kako bi ostale konkurentne. Ovo nas vodi prema uzbudljivoj budućnosti u razvoju marketinga, a s obzirom na različite metode koje neuromarketing koristi, očekuje se da će ovaj uvid u svijet ljudskih misli učiniti svijet biznisa dodatno zanimljivijim.
